Jun 072008
 

kopriva thumb O Koprivi   Urtica Dioica (linne)   Urticaceae Drugi nazivi: zara, velika kopriva, pitoma kopriva zegavica

To je jos jedan dosadan i sasvim poznat korov, ali zato najvisih ljekovitih kvaliteta. I ne samo to; kopriva je jedna od najzdravijih biljaka koju treba upotrebljavati kad je god to moguce. Ima je svukuda, tako da se moze naci i na visokim planinama. Cesto raste u velikom mnostvu na jednom mjestu.

Kopriva je dvodomna zeljasta biljka, visine do 150 centimetara, gusto pokrivena dlacicama koje zare. Cvjetovi su maleni, neugledni, sabrani u malo klupce. Uglavnom cvijeta od juna do pocetka jeseni. Kod one ranije procvjetale plodovi sazrijevaju obicno u julu.

Za drogu se obicno i najcesce prikupljaju mladi listovi sa vrha stabljike (folium urticae), koje treba susiti na promaji i u tami. Miris droge je karakteristican, pomalo neugodan, isto kao i okus. Takodje se prikuplja i citava biljka neposredno prije cvjetanja ili na samom pocetku cvjetanja (herba urticae) U jesen se kopa korijen (radix urticae)

Medjutim od svega je najbolje u proljece kad se kopriva pojavi prikupiti mlade listove i upotrebljavati ih svjeze.

Nalaziste biljke: Jedan od najrasirenijih korova koji raste po svim nasim krajevima. Posebno voli mjesta sa dosta azotnih jedinjenja, onda je krupna, sa tamnozelenim listovima.

Osnovni hemijiski sastojci biljke: Listovi koprive sadrze neke od najvaznijih vitamina kao sto su K, B2, C i karotinoida, organskih kiselina; galne, mravlje, pantotenske, sircetne, maslacne, mnogo mineralnih soli; zeljeza, managana, magnezijuma, natrijuma, kalijuma i kalcijuma, zatim fosfora i kremne kiseline. Znatan je sadrzaj hlorofila, acetil-holina i histamina. Posebno je vazan sadrzaj glikokinina i slicnih materija koje regulisu sadrzaj secera u krvi.

Svojstva Biljke: Kopriva je jedan od najboljih cuvara funkcija jetre, depurivat koji se primjenjuje kod zucnih kamenaca i zutice. Pored toga je hemostatik, diuretik, vazokonstriktor, tonik, astringent, antianemik, antireumatik, galektogen. KAo diuretik eliminise iz organizma mokracnu kiselinu.

Indikacije: Insuficijencija jetre, holelitijaza, ikterus, hemoragije, anemija, rahitis, dermatoze, neprilike kod menstruacije, reumatizam, nefritis, cir na zelucu, i duodenumu i sl.

Nacin primjene: Najbolje je upotrebljabvati sok iscjedjen iz svjeze biljke. Evo kako se to radi; prikupiti odprilike 1 kilogram mladih listova, staviti ih u hladnu vodu nesto zasoljenu vodu u toku od 2-3 sata. Vodu zatim odliti i so izaprati kroz nekoliko voda. Pustiti da dobro otkaplje, pa samljeti kroz masinu za meso. Zatim iz samljevene koprive iscjediti sok, najbolje u sokovniku ili kroz cistu gazu. Upotrebljava se 100 do 150 mililitara 2 puta dnevno.

Moj licni komentar: Sjecam se kad me je tata zbog anemije tjerao da pijem ovaj sok. To je bila cijela avantura, od mljevenja i cijedzenja do onog najtezeg…Tjeranja mene da to popijem. Meni tada devetogodisnjaku koji je uglavnom zivio od cevapcica i przenih krompirica nije u glavu nikako islo zasto moram da pijem tu tamno zelenu tekucinu. Dok jos nisam znao za sta on to sprema, bilo mi je interesantno pratiti i pomagati kod cijelog procesa pripreme. Kad pocnete stavljati koprivu u masinu za mljevenje sok pocne da curi na svaki moguci otvor iz te masine. I kroz otvore gdje normalno treba samljeven proizvod da izlazi i kroz drsku i oko sarafa koji su drzali masinu pricvrscenu za sto. Soka je bilo i gdje ga treba i gdje ne treba. Nevjerovatno koliko je kopriva socna. Koje je samo razocarenje bilo kad mi je otac rekao da ja to moram da popijem. Poslije velike borbe prvi gutljaji su krenuli niz moje grlo i na moje veliko iznenadjenje ukus nije bio gadan kako sam ja ocekivao. Pomalo slankast i gust. Od moje devete godine do dan danas (42 u vrijeme kad prekucav ove tekstove iz tatine knjige) nikad vise nisam bio anemican. Poslije sam sa uzivanjem jeo pite od koprive, koprivu u supi, sa jajima i spremljenu kao sto se sprema spinac. Tako pripremljena kopriva skoro da se ne razlikuje u ukusu od spinata.

Priprema koprive za upotrebu.

Sirup od koprive pravi se na sljedeci nacin: 250 mililitara soka i 250 g secera lagano ukuvavati dok se ne dobije konzistencija sirupa. Uzima se 30 do 60 grama dnevno.

Mlade listove koprive prokuhati u toku od dvije do tri minute, vodu u kojoj je kopriva kuvana odsuti. Koprivu ostaviti da malo otkaplje, pa najveci dio upotrijebiti za pripravljanje dodataka jelu koja se sprema na potpuno isti nacin kao i spinac. Ostatak staviti u salatu ili u supu pri kraju kuvanja sto ce joj sigurno poboljsati kvalitet, a stvara se i odredjeni vizualni efekat.

Osuseni listovi koprive fino se melju, pa zatim presuju u tablete koje se daju u prvom redu malokrvnoj djeci.

Koprivu pripremljenu na razne nacine posebno trebaju da uzimaju majke koje doje, a nemaju dovoljno mlijeka.

Be Sociable, Share!
  • more O Koprivi   Urtica Dioica (linne)   Urticaceae